Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

Idham Kruško

Protekli period na prostoru oćine Tešanj obilježen je značajnom ulogom nevladinog sektora, a jedan od sudionika aktivnosti je i mladi Idham Kruško kroz rad Omladinske banke Tešanj, gdje je trenutno na poziciji koordinatora za općinu Tešanj.

Idham je rođen 1992. godine u Doboju, živi i radi u Šijama, općina Tešanj. 2010. godine završava Gimnaziju u Tešnju, a 2015. godine na VPTŠ  stiče zvanje diplomiranog ekonomiste.

Iako „mlad“ savjetnik je za mikrobiznise.

Kroz Pro_Budućnost i druge oragnizacije dao je veliki doprinos u izgradnji mira i pomirenja mladih različitih nacionalih grupa na području cijele Bosne i Hercegovine.

Član je Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine od 2009. godine, a od 2015. godine predsjednik Foruma mladih OO SDP BiH Tešanj.

Idham Kruško je 2015. godine izabran među 20 uspješnih, ambicioznih i lokalno angažiranih mladih ljudi iz svih djelova BiH kao Lice javne kampanje „Zajedno postižemo više“ u organizaciji Ambasade SAD u BiH.

Idhame, jednom je francuski filozof, matemetičar i fizičar Blaise Pascal rekao: „Opasno je reći narodu da zakoni nisu pravedni, jer on im se pokorava samo zato što misli da su pravedni. Zbog toga mu u isto vrijeme treba reći da im se mora pokoravati zato što su zakoni, kao što se mora pokoravati nadređenima, ne zato što su pravedni već što su nadređeni. Na taj način, svaka pobuna se spriječava ako se to uspije dati do znanja, i šta je prava odrednica pravde.“, kako ti danas, kao mlad čovjek, gledaš na nepravdu, koja je vidljiva na svakom koraku, u Bosni i Hercegovini:

„Ogorčen, svakodnevnom nepravdom, često razmišljam o tome. Čovjek nije kamen pa stoga njegova ovisnost za određeni prostor je ujedno i njegova nesreća. Nesreća koja mu oduzima hrabrost i umanjuje sigurnost. Vežući se za jedno mjesto čovjek prihvaća sve uvjete, čak nepovoljne i nepravedne po samoga sebe. Okruženje nam stvara takav ambijent straha po svim osnovama, a da toga nismo ni svjesni.“

Šta činiti kako bi se stvari mijenjale:

„Pitanje koje svaki pojedinac sebi mora postaviti jeste kako opravdati postojanje u svijetu koji je sve više bez smisla, gdje naša egzistencija zavisi od tuđeg raspoloženja, te na koji način prihvatiti odgovornost u životu kako bi ga učinili kvalitetnijim.“

Nalazimo se u obruču satkanom od predrasuda, stereotipa, mržnje, bijesa i nepravde, a uče nas da mrzimo sve što je drugačije, kako to mjenjati:

„Šta je to negativno u ljudima što pokreće mehanizam koji stvara mržnju ?

Nijedan čovjek nema opravdanje za učinjena nedjela, niti opravdanje za bilo koju suzu koja je prolivena zbog njega. Razumijem da ne živimo u idealnoj državi, ali isto tako imam pravo da ne razumijem ni postojanje fašizma koji je još uvijek prisutan u svakom segmentu ovog društva. Toliko puno nepravde, mržnje, i zla, a tako malo hrabrosti! Da li to znači da živimo u svijetu kukavičluka i da se zadovoljavamo stapanjem u većinu bez obzira kakva ona bila?“

Organizovane reakcije na negativne pojave u bh društvu je malo ili nimalo, ipak u zadnje vrijeme se to pomalo mijenja, a primjer za to su protesti boraca, kao i protesti građana zbog nerasvjetljenih ubistava. Usljed nedostatka organizovane borbe može li pojedinac dati doprinos da se stanje mijenja:

„Osjetivši nepravdu prema bilo kome, pojedinac mora pustiti svoj glas, glas koji će drhtati, ali koji će se čuti do neba, toliko jak da nadmaši svaku mržnju i zlo. Glas razuma je osnov za postizanje građanske hrabrosti, a to je hrabrost koju posjeduju pojedinci koji se suprostavljaju negativnom autoritetu, režimu ili nepoželjnim nametnutim kodeksima ponašanja bez obzira na posljedice.

Ako budemo sudionici gušenja ovih rijetkih, ali hrabrih glasova, ujedno smo sudionici gušenja sebe samih. Svaki pojedinac kao moralno i humano biće mora podržati glas razuma koji će nas voditi kroz maglu zla i nepravde, ostavljajući za sobom tragove dobročinstva.“

Na području općine Tešanj, kao i na području cijele BiH i Regije služiš za  primjer pozitivnog djelovanja mlade osobe u nevladinom sektoru. Koliko nevladin sektor može uticati na promjene u bh društvo i koliko se, trenutno, nalazi pod kontrolom vlasti i političkih stranaka u BiH:

„Primarni zadatak nevladinog sektora jeste da na pozitivan način utječe na društvene promjene, ali nažalost nevladin sektor je u velikoj mjeri ograničen i uslovljen različitim strukturama, političkim strankama i ambicijama pojedinaca koje kroz nevladin sektor žele da upravljaju procesima i stvaraju pritisak na mlade. Naravno, to ne treba da obeshrabruje mlade da ne budu aktivni kroz NVO i da se izbore da daju svoj doprinos za stvaranje boljeg i pravdnijeg društva.“

Aktivni si član Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, trenutno na poziciji predsjednika Foruma mladih OO SDP BiH Tešanj, zašto SDP BiH:

„Vrlo jednostavno pitanje. Kada sam pristupio SDP-u imao sam samo 17 godina i  mnogi će reći da je to vrlo rano, ali  smatram da svaka osoba mora što prije imati izgrađeno mišljenje o životnim pojavama i procesima. Oduvijek sam znao šta neću i šta ne želim, a svaki pojedinac kao društveno biće podložan je  reakcijama iz okruženja i vrlo jednostavno može zaključiti i napraviti razliku između lošeg i dobrog. Nacionalizam, fašizam, netrepeljivost, mržnja prema drugom i drugačijem, loš standard života nisu moja vizija i neće nikada biti. Kada razmišljam o BiH i o tome kakva bi ona trebala biti, shvatim da je to zapravo jednako programu i viziji SDP BiH.“

Da li postoji šansa za bolje bh društvo:

„Veliki sam optimista i neumorno smatram da svaki pojedinac može i mora doprinijeti  tome. Nadam se da će doći vrijeme kada se ljudi neće procjenjivati na osnovu pripadnost stranci, na osnovu dobre štele ili dobre zaleđine, nego isključivo koliko znaju, vrijede i doprinose zajednici. Mladi ljudi se moraju izboriti za  veću ulogu u društvu, gdje će njihov rad i doprinos bit priznat.“

                                                                                                              Komisija za informisanje
OO SDP BiH Tešanj